HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Koja zanimanja nestaju, a koja se rađaju u novoj ekonomiji?

Digitalna transformacija, automatizacija, vještačka inteligencija (AI), ali i promjene u ponašanju potrošača dovode do nestanka pojedinih zanimanja, dok istovremeno otvaraju prostor za razvoj novih, do jučer nezamislivih profesija. U nastavku donosimo pregled ključnih promjena koje oblikuju tržište rada u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Zanimanja koja postepeno nestaju

Iako nijedna profesija ne nestaje „preko noći“, određena zanimanja gube na potražnji usljed tehnološkog napretka i promjene poslovnih modela. Neka od njih uključuju:

1. Knjigovođe i administrativni radnici – Automatizacija finansijskih procesa, upotreba softvera za fakturisanje i vođenje evidencije značajno je smanjila potrebu za velikim brojem administrativnog osoblja.

2. Telefonski operateri i korisnička podrška uživo – Chatbotovi, automatizovane govorne linije i online baze znanja preuzimaju veliki dio tradicionalne korisničke podrške.

3. Šivači, radnici u tekstilnoj industriji – Jeftinija proizvodnja u Aziji i robotizacija proizvodnih linija dovode do pada potražnje za ručnim radom u ovoj industriji u regiji.

4. Radnici na kasi i kasiri/kasirke – Samoposlužne kase i online plaćanja već su uveli nova pravila u maloprodaji.

5. Dostavljači i vozači – U bliskoj budućnosti, autonomna vozila i dronovi mogli bi značajno promijeniti način isporuke robe.

Zanimanja koja se rađaju i rastu

S druge strane, nova ekonomija stvara prostor za zanimanja koja su direktno povezana s tehnologijom, održivim razvojem, kreativnom industrijom i društvenim promjenama. Među najperspektivnijim su:

1. Specijalisti za vještačku inteligenciju i automatizaciju – Potražnja za inženjerima, analitičarima i menadžerima koji razumiju i primjenjuju AI tehnologije u stalnom je porastu.

2. Stručnjaci za cyber sigurnost – U eri digitalizacije, zaštita podataka i sigurnost informacionih sistema postaje prioritet za sve firme.

3. Menadžeri za ESG i održivi razvoj – Kompanije sve više traže eksperte koji će ih voditi ka zelenijem, odgovornijem i inkluzivnijem poslovanju.

4. Kreatori digitalnog sadržaja i menadžeri društvenih mreža – Brendovi se sve više oslanjaju na autentičan i vizuelno privlačan sadržaj, čime se otvara niz novih freelance i stalnih pozicija.

5. Data analitičari i stručnjaci za obradu podataka – Sve veća količina informacija zahtijeva stručnjake koji znaju kako ih analizirati i koristiti za strateške odluke.

6. Savjetnici za mentalno zdravlje i well-being – Briga o emocionalnoj i psihološkoj dobrobiti zaposlenih postaje integralni dio modernih firmi.

Adaptacija i cjeloživotno učenje – ključ opstanka

Ono što postaje jasno jeste da je cjeloživotno učenje ključ opstanka na savremenom tržištu rada. Zanimanja se sve brže mijenjaju, a fleksibilnost, digitalna pismenost i spremnost na usvajanje novih znanja postaju važnije od samog formalnog obrazovanja.

Država, obrazovne institucije, ali i privatni sektor, imaju zadatak da pruže podršku građanima kroz obuke, prekvalifikacije i programe koji odgovaraju potrebama nove ekonomije.

Nova ekonomija ne donosi samo nestanak starih zanimanja – ona istovremeno otvara vrata novim prilikama. Prilagođavanje ovim promjenama nije samo pitanje uspjeha, već i pitanje opstanka. Oni koji budu spremni na učenje i transformaciju, bit će u prednosti na dinamičnom tržištu rada koje se neprestano razvija.